Udrugom se smatra svaka dragovoljna organizacija osnovana s namjerom ostvarenja nekoga zajedničkog cilja svojih članica i članova, a da to nisu ekonomski interesi, napose profit, ili stranačka borba za vlast. Ti zajednički ciljevi mogu biti bilo što, od interesa neke manje skupine (hobi, sport, uzajamna psihička podrška, interesi profesije…), do poboljšanja životnih uvjeta u nekoj lokalnoj zajednici ili neke skupine ljudi, pa do zalaganja za opće vrednote ili javne interese.
Piše: Srđan Dvornik, Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava

Pročitaj ostatak članka »

Krajem 2004. godine Žarko Puhovski u knjižici „Kako surađivati s vlastima i kada to ne žele,“ u izdanju HHO-a navodi: „unatoč značajnim političkim promjenama poslije 3. siječnja 2000. godine, socijalna je slika još uvijek nezadovoljavajuća. I dalje je rijetko na djelu bitna komunikacija NVO-a i vlasti, a pravi, suradnički odnos još, uglavnom, nije uspostavljen.“ Rečeno je to točno godinu dana od izbora za zastupnike u Hrvatski sabor, održanih 23. studenoga 2003. godine u dvanaest izbornih jedinica koji čine aktualni, peti saziv Hrvatskog sabora konstituiran 22. prosinca 2003. godine.

Pročitaj ostatak članka »

U našem se društvu među građanima još uvijek može čuti da pod obnašanjem vlasti razumijevamo ono što radi isključivo naša Vlada. No, moramo uvidjeti da pobjeda na izborima ne znači izdavanje bjanko čeka Vladi da radi što želi tijekom svog mandata. Stoga bi morali primjenjivati načela aktivnog građanstva kako bismo oplemenili, njegovali, produbili i poboljšali naše demokratske institucije.

Pročitaj ostatak članka »

Nepobitna je činjenica kako mnoge vlade diljem svijeta u usporedbi s organizacijama civilnog društva koje su puno utjecajnije u svojim aktivnostima i djelovanjima – gube, barem kad se radi o – učinku i sposobnostima. Nije rijetka situacija kada građani svoju vladu proglase nesposobnom i neučinkovitom, a neku organizaciju suprotno tome – i odgovornu i učinkovitu. Možemo slobodno reći da su udruge, neprofitne organizacije i ostali predstavnici civilnog društva postali uobičajen dio javnoga života i funkcioniranja društva. To dokazuju i prošle godine u Hrvatskoj provedena istraživanja.

Pročitaj ostatak članka »

Susrečući se i razgovarajući sa prijateljima i kolegama iz raznih organizacija civilnog društva nerijetko se osvrnemo na temu uspjeha ili neuspjeha neke od provedenih aktivnosti. Plod naših rasprava je zaključak da je od mnogih parametara od kojih ovisi uspjeh (ili neuspjeh) neke aktivnosti najznačajniji – aktivno građanstvo. Naglašavam, jedan od parametara, a prvenstveno zbog toga što je aktivno građanstvo jedna od pojava, a ujedno i izazova o kojem govore predstavnici gotovo svih društvenih struka, svaka od njih sa svog specifičnog stajališta. Različite struke pritom naglašavaju različite aspekte, pa dok se jedni bave tumačenjem aktivnog kao suprotnog pasivnom, drugi raspravljaju o građanstvu i ljudima koji se mogu ili smiju smatrati građanima.

Pročitaj ostatak članka »

Prije dvadeset godina organizacije su osnivane kako bi se suprotstavljale vladi, a naziv koji se koristio za takve organizacije nije bio nevladine organizacije, nego antivladine organizacije. Danas je posve jasno da sama vlada, sami poslovni subjekti ili same organizacije civilnoga društva nisu sposobne nositi se sa svim izazovima s kojima se suočava čovječanstvo. Ako ne pronađemo kreativne nove načine kako upregnuti napore svih triju sektora da bismo se nosili s izazovima s kojima je čovječanstvo suočeno, nećemo ni izdaleka postići učinak koji trebamo postići.

Pročitaj ostatak članka »

Drugi je unutarnji izazov s kojim se trebaju nositi organizacije civilnoga društva i njihovi članovi izazov suradnje i usklađivanja. Ekonomija novoga društvenog doba najvećim dijelom zanovana je na informatičkoj tehnologiji, konstantnom pružanju novih usluga, razmjeni informacija i stvaranju odnosa suradnje, odnosno partnerstva.

Pročitaj ostatak članka »

Prema riječima Kumi Naidooa, glavnog tajnika i izvršnog dužnosnika Svjetskog saveza za sudjelovanje građana – “jedna je od glavnih uloga nevladinih organizacija dati pravo glasa onim ljudima koji su u većini slučajeva lišeni mogućnosti da ih se čuje u društvu ili da utječu na javne odluke”. U govoru kojeg je Kumi Naidoo održao na konferenciji NVO-a (nevladinih organizacija) u Estonijskom gradu Tallinnu 2001. godine izrečena je fantastična paradigma, tj. prototip stvarnog svijeta u kojem živimo: “U desetljećima koja dolaze bilo bi sjajno kad bi se čovječanstvo ocjenjivalo ne na temelju uspjeha onih koji su uspješni i moćni, nego na temelju postignuća i položaja onih koji su najranjiviji.”

Pročitaj ostatak članka »